HOME
O NAMA
SRPSKI | ENGLISH | FRANCE | ITALIANO

O Pužu

SADRŽAJ:
-VRSTE PUŽEVA
-ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PUŽA
-KARAKTERISTIKE PU
ŽA:

  1. KUĆICA
  2. TELO
  3. OSTALI ORGANI
  4. PARENJE PUŽEVA
  5. OTVARANJE JAJA
  6. ZAKLOPAC - OPERKULUM
OGLEDNO DOBRO
O PUZEVIMA
FARMA

Helix-Pomatia (Vinogradarski Puž)

USLUGE
ORGANIZACIJA
KONTAKTI
LINKOVI
   
           
  VRSTE PUŽEVA

 Puževi spadaju u veliku grupu životinja pod opštim imenom me­kušci (Mollusca). Mekušaca ima preko sto hiljada od čega oko 4.000 spada u klasu puževa (Gastropode) a u potklasu plućaša (Pulmona-ta). Puževi koji nas interesuju su iz familije helicidi (Helicidae) jer imaju spoljnu ljušturu u obliku spirale (Helix).
  Od svih tih raznovrsnih pu
ževa oko tri do četiri stotine živi na području Evrope. Koliko vrsta ima u našoj zemlji, za našu edukaciju kao budućih uzgajivača nije ni bitno. Bitno je znati koje su od prisutnih vrsta jestive, a još bitnije, koje su od njih interesantne za tržište.
  U ishrani se koristi tridesetak vrsta puževa a tržište je masovno osvojilo samo nekoliko. Za naše uslove su od važnosti vinogradski, sivi puž i šareni puž. Šarenog puža ponegde nazivaju mrki, ponegde sivi. Francuzi ga nazivaju "mali sivi".
  Odmah treba re
ći da je za uzgoj na farmama najinteresantniji jedino vinogradarski puž (latinski naziv ovog puža je HELIX POMATIA), a zovu ga još i vrtni ili beli puž.
  Različite vrste Puževa -> CLICK        
 

VINOGRADARSKI PUŽ
Rasprostranjen je u celoj našoj zemlji. Čest je stanovnik vinogorja, može se naći u svakom voćnjaku, bašti, pored potoka i reka. Ljubitelj je krečnjačkog i relativno suvog zemljišta.POVRATAK NA SADRZAJ

 

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PUŽA

 Život i navike ovog mekušca koji na prvi pogled može izgledati beznačajnim, zainteresovao je mnoge naučnike koji su analizirali život i anatomiju puža, te iz tog razloga imamo mogućnost da se detaljno upoznamo sa njihovim otkrićima.
 Pu
ž u toku godine prolazi kroz izvesne kritične periode. Posle prolećnog izlaska iz kućice i skrovišta u kome je proveo zimu, počinje potragu za hranom, da bi mogao obnoviti istrošenu snagu izgubljenu u zimskom mirovanju. Nakon toga nastupa period parenja koji je karakterističan po nemirnom i nervoznom traženju partnera. Nakon oplodnje sledećih 15 dana puž traži mesto za odlaganje jaja posle čega se životinjica iscrpi i izgubi skoro trećinu svoje težine.
 U letnjem periodu pu
ž obnavlja snagu putem unošenja velike količine hrane.
 

POVRATAK NA SADRZAJ

  S jeseni po završetku letnjeg perioda sledi potraga za zaklonom i formiranje čvrstog zaklopca - operkuluma, kako bi u dobrom zaklonu prezimio i ponovo dočekao proleće.
 

  
KARAKTERISTIKE PUŽA POVRATAK NA SADRZAJ

1. KUĆICA
 Ku
ćica predstavlja jedno od najlepših dela prirodne goemetrije. Izgrađena je od krečne materije i jedne naročite organske supstance - conhiolin - koja predstavlja osnovnu materiju za formiranje kućice. Sam oblik kućice se razlikuje u mnogim slučajevima po kojima se lako može odrediti vrsta puža.

2. TELO
 U vezi sa spiralnim uvijanjem ku
ćice i trupa unutrašnji organi puža pretrpeli su znatne promene i poremećaje, koje ne nalazimo kod drugih životinja.
Glava je sme
štena na prednjem delu tela i sasvim se dobro uočava, a sačinjavaju je usta i četiri pipka, od kojih je gornji par duži.
 Stopalo koje izviruje iz kućice omogućuje kretanje i pričvršćivanje puža po podlozi. Donja površina stopala sadrži mnogobrojne žlezde koje pri kretanju luče sluz te životinjica za sobom ostavlja vidljiv srebrnkasti trag. Zahvaljujući toj sluzavoj materiji puž može da klizi i po oštrici brijača, a da se ne povredi. Pokreti puža su lagani ali snažni. Donji deo stopala je sastavljen od snažnih mišića.

3.OSTALI ORGANI
 Organi varenja, disajni organi, nervni sistem, cirku lacija i polni organi čine kompletnu anatomiju puža.

                  POVRATAK NA SADRZAJ
 
4. PARENJE PUŽEVA
 Puž je mekušac - hermafrodit, a to znači da je nepotpuna životinja, odnosno svaka jedinka ima muški i ženski polni organ ali nije sposobna za samooplođivanje. Puž se pari u periodu od marta do juna, a retko s jeseni.

 Nakon završene oplodnje (oko dvadesetak dana), puž traži mesto za odlaganje jaja. Prirodno traži mesto koje je zaštićeno od nagomilavanja drugih puževa jer se dešava da puž izbaci jaja drugog puža. Pronašavši zgodno i prikadno mesto počinje iskopavati zemlju pomoću snažnog stopala. Rupa se malo po malo udubljuje, puž se polako spušta u zemlju, pritiskajući glavom pravi rupu u obliku gnezda gde polaže jaja u intervalima od nekoliko minuta. Jaja padaju lagano jer se drže jednom tankom sluzavom niti. U toku 1-2 dana sva jaja su odložena.
 Vinogradarski puž polaže od 40-60 jajašaca, a po nekim autorima i do 100 jajašaca. Jaja su bele boje, okrugla, mekana i želatinozna. Veličina jajeta je prečnika 3-4 mm.
     
 
   
        POVRATAK NA SADRZAJ
   
5. OTVARANJE JAJA
 Period inkubacije kod puža o kome je reč traje oko 30 dana. Pužići izlaze iz jajeta razbijanjem ljuske.Odmah mu je potreban kalcijum i dobrim delom pojede Ijuščicu jajeta. Čim se pužić odvojio već je u stanju da se kreće i hrani. Ima malu kućicu sedefaste boje, uobličenu samo jed nom spiralom. Razvija se veoma brzo i u prvom mesecu se uveća i do četiri puta. Sposobnost za reprodukciju postiže u drugoj godini, a njegov život traje od 7-10 godina.
   


6. ZAKLOPAC - OPERKULUM
 Zaklopac se formira u jesen kada temperature padnu ispod 10 stepeni i kada se pu
ž sprema za zimski san. Vođen instinktom traži sklonište koje će ga zaštititi od klimatskih promena, snega, mraza, velike vlažnosti ili iznenadnog povećanja temperature.
 Našavši prigodno sklonište (ukopavanjem u zemlju od 5-10 cm), puž se namešta sa otvorom kućice prema gore da bi olakšao razmenu gasova.Priprema se zatim da izvrši čišćenje creva od poslednjih ostataka hrane.

     
   
   
Da bi to obavio povlači se u kućicu, prevlači membranu, nalik na sapunicu i započinje pražnjenje nečistoće koja se sakuplja u centru ove tanke opnice. Kada se ova faza završi puž je pripreml jen da uđe u zimski san i započinje izgradnju konstrukcije pravog zaklopca - operkuluma koji u dodiru sa vazduhom otvrdne i postaje beličast jer u sebi ima kalcijuma.
 Priprema pu
ža za zimski san traje, 4-5 dana, a operkulum se formira za jedan minut. Zaklopac-operkulum pokazuje stanje i zdravlje puža, ako je zaklopac uz ivicu kućice i nabubren, puž je zdrav i može da podnese zimu, dok u obrnutom slučaju, ako je uvučen 5—10  mm ne možemo očekivati da uspešno prebrodi zimu.POVRATAK NA SADRZAJ
     
   

|HOME|O NAMA|OGLEDNO DOBRO|O PUŽEVIMA|FARMA|USLUGE|ORGANIZACIJA|KONTAKTI|LINKOVI|

Copyright © 2004. Designed by TOPALSKI