![]() |
![]() |
|||||||||||
| |
-VRSTE PUŽEVA -ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PUŽA -KARAKTERISTIKE PUŽA: |
|||||||||||
| |
||||||||||||
| |
||||||||||||
| |
Helix-Pomatia (Vinogradarski Puž) |
|||||||||||
| |
||||||||||||
| |
||||||||||||
| |
||||||||||||
| |
||||||||||||
![]() |
||||||||||||
| VRSTE PUŽEVA
Puževi spadaju u veliku grupu životinja pod opštim
imenom mekušci (Mollusca). Mekušaca ima preko sto hiljada od
čega oko 4.000 spada u klasu puževa (Gastropode) a u potklasu
plućaša (Pulmona-ta). Puževi koji nas interesuju su iz
familije helicidi (Helicidae) jer imaju spoljnu ljušturu u obliku
spirale (Helix). Od svih tih raznovrsnih puževa oko tri do četiri stotine živi na području Evrope. Koliko vrsta ima u našoj zemlji, za našu edukaciju kao budućih uzgajivača nije ni bitno. Bitno je znati koje su od prisutnih vrsta jestive, a još bitnije, koje su od njih interesantne za tržište. U ishrani se koristi tridesetak vrsta puževa a tržište je masovno osvojilo samo nekoliko. Za naše uslove su od važnosti vinogradski, sivi puž i šareni puž. Šarenog puža ponegde nazivaju mrki, ponegde sivi. Francuzi ga nazivaju "mali sivi". Odmah treba reći da je za uzgoj na farmama najinteresantniji jedino vinogradarski puž (latinski naziv ovog puža je HELIX POMATIA), a zovu ga još i vrtni ili beli puž. |
||||||||||||
| Različite vrste Puževa -> | ||||||||||||
| VINOGRADARSKI PUŽ |
||||||||||||
|
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PUŽA
Život i navike ovog mekušca koji na prvi pogled
može izgledati beznačajnim, zainteresovao je mnoge naučnike
koji su analizirali život i anatomiju puža, te iz tog razloga
imamo mogućnost da se detaljno upoznamo sa njihovim otkrićima.
Puž u toku godine prolazi kroz izvesne kritične periode. Posle prolećnog izlaska iz kućice i skrovišta u kome je proveo zimu, počinje potragu za hranom, da bi mogao obnoviti istrošenu snagu izgubljenu u zimskom mirovanju. Nakon toga nastupa period parenja koji je karakterističan po nemirnom i nervoznom traženju partnera. Nakon oplodnje sledećih 15 dana puž traži mesto za odlaganje jaja posle čega se životinjica iscrpi i izgubi skoro trećinu svoje težine. U letnjem periodu puž obnavlja snagu putem unošenja velike količine hrane. |
|
|||||||||||
| S jeseni po završetku letnjeg perioda sledi potraga za zaklonom i formiranje čvrstog zaklopca - operkuluma, kako bi u dobrom zaklonu prezimio i ponovo dočekao proleće. | ||||||||||||
|
1. KUĆICA
Kućica predstavlja jedno od najlepših dela prirodne goemetrije. Izgrađena je od krečne materije i jedne naročite organske supstance - conhiolin - koja predstavlja osnovnu materiju za formiranje kućice. Sam oblik kućice se razlikuje u mnogim slučajevima po kojima se lako može odrediti vrsta puža. 2. TELO 3.OSTALI ORGANI |
||||||||||||
4. PARENJE PUŽEVA Puž je mekušac - hermafrodit, a to znači da je nepotpuna životinja, odnosno svaka jedinka ima muški i ženski polni organ ali nije sposobna za samooplođivanje. Puž se pari u periodu od marta do juna, a retko s jeseni. Nakon završene oplodnje (oko dvadesetak dana), puž traži mesto za odlaganje jaja. Prirodno traži mesto koje je zaštićeno od nagomilavanja drugih puževa jer se dešava da puž izbaci jaja drugog puža. Pronašavši zgodno i prikadno mesto počinje iskopavati zemlju pomoću snažnog stopala. Rupa se malo po malo udubljuje, puž se polako spušta u zemlju, pritiskajući glavom pravi rupu u obliku gnezda gde polaže jaja u intervalima od nekoliko minuta. Jaja padaju lagano jer se drže jednom tankom sluzavom niti. U toku 1-2 dana sva jaja su odložena. Vinogradarski puž polaže od 40-60 jajašaca, a po nekim autorima i do 100 jajašaca. Jaja su bele boje, okrugla, mekana i želatinozna. Veličina jajeta je prečnika 3-4 mm. |
||||||||||||
![]() |
||||||||||||
| 5. OTVARANJE JAJA Period inkubacije kod puža o kome je reč traje oko 30 dana. Pužići izlaze iz jajeta razbijanjem ljuske.Odmah mu je potreban kalcijum i dobrim delom pojede Ijuščicu jajeta. Čim se pužić odvojio već je u stanju da se kreće i hrani. Ima malu kućicu sedefaste boje, uobličenu samo jed nom spiralom. Razvija se veoma brzo i u prvom mesecu se uveća i do četiri puta. Sposobnost za reprodukciju postiže u drugoj godini, a njegov život traje od 7-10 godina. |
||||||||||||
|
|
||||||||||||
![]() |
||||||||||||
Da bi to obavio povlači se u kućicu, prevlači
membranu, nalik na sapunicu i započinje pražnjenje nečistoće
koja se sakuplja u centru ove tanke opnice. Kada se ova faza završi
puž je pripreml jen da uđe u zimski san i započinje izgradnju
konstrukcije pravog zaklopca - operkuluma koji u dodiru sa vazduhom otvrdne
i postaje beličast jer u sebi ima kalcijuma. Priprema puža za zimski san traje, 4-5 dana, a operkulum se formira za jedan minut. Zaklopac-operkulum pokazuje stanje i zdravlje puža, ako je zaklopac uz ivicu kućice i nabubren, puž je zdrav i može da podnese zimu, dok u obrnutom slučaju, ako je uvučen 5—10 mm ne možemo očekivati da uspešno prebrodi zimu. |
||||||||||||
|
|HOME|O NAMA|OGLEDNO DOBRO|O PUŽEVIMA|FARMA|USLUGE|ORGANIZACIJA|KONTAKTI|LINKOVI| Copyright © 2004. Designed by TOPALSKI |
||||||||||||